Na 4. august obilježava se 281. godišnjica jednog od najznačajnijih događaja u bosanskohercegovačkoj historiji – Banjalučkog boja iz 1737. godine. U nemirnom 18. stoljeću u kojem je Bosna bila poprište tri rata između velikih sila i u kojem su se, u najvećem dijelu, definirale i međunarodno priznate granice naše države koje se nalaze među najstarijim granicima u Evropi i svijetu dogodila se za opstanak Bosne i njezinog stanovništva veoma važna bitka pod Banjalukom.
Stanovništvo tadašnje Bosne, muškarci, žene i djeca, svih konfesija i društvenih slojeva predvođeni Ali-pašom Hećimovićem i ostalim bosanskim prvacima, odlučni da „žrtvuju glavu i dušu protiv neprijatelja, ma gdje se pojavio“ i svjesni da „ako Banjaluka padne u neprijateljske ruke, da će se stanovništvo uplašiti što će cijelu Bosnu uzdrmati“, pružili su silovit otpor austrijskoj vojsci i njihovim vođama koji su poručivali da „zakon vire svoie mesta imati ne može“ i prijetili da će „sve pobiti i korijen zatrti“.
Pobjeda je bila veličanstvena, a presudni su bili iskustvo vođa, elan i borba domaćih ljudi koji su branili svoju rodnu grudu, vojna disciplina te pomoć civilinog stanovništva. To je bio patriotski čin ljudi iz Bosne koja je sačuvana kompaktna, a u konačnici, austrijska okupacija je odgođena za stoljeće i pol.
Nažalost, skoro tri stoljeća kasnije, još uvijek, taj događaj nije našao svoje primjereno mjesto na listi važnih historijskih datuma u kalendarima, u obrazovno-školskim programima i općenito u javnosti u Bosni i Hercegovini. Dakako, takvoj stvarnosti je kumovalo „kontrolirano“ izučavanje prošlosti u našoj državi kroz 20. stoljeće. Stoga, današnje starije generacije više pamte i bolje znaju o Kosovskoj, Maričkoj, Cerskoj, Kolubarskoj bitki negoli o Banjalučkom boju. Istovremeno se pitamo kada će se razna ministarstva obrazovanja, književni kružoci te medijske platforme početi baviti događajem iz 1737. godine kako bi nove generacije u našoj državi stekle potpuniju percepciju prošlosti.
Možda da se ugledaju na zapadne „susjede“ koji redovno svake nedjelje u prvoj trećini augusta u Sinju na godišnjicu pobjede nad „turskim osvajačima“ (1715.) organizuju Sinjsku alku, vitešku igru koja je od 2010. godine uvrštena na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi.