Savremeni Bošnjaci 28. septembra obilježavaju Dan Bošnjaka. Uz čestitke obilježavanju ovog značajnog historijskog datuma, pokret „Nova Bosna“, cijeneći da je cjelovita država Bosna i Hercegovina ključni cilj svih njenih stanovnika koji je doživljavaju kao svoju domovinu, podsjeća i upozorava na sljedeće:
1. U povijesti je poznato da su se svi stanovnici Bosne do sredine 19. stoljeća nazivali Bošnjani/Bošnjaci/Bosanci.
2. Usljed strateške i uspješne infiltracije srpske i hrvatske etnokonfesionalne nacionalne ideologije na prostore Bosne, od sredine 19. stoljeća onemogućen je prirodni razvoj bosanske nacionalne ideje po uzoru na moderne nacionalne zajednice u Evropi koje slijede princip država=nacija.
3. Dodatni pokušaj razgradnje bosanske državotvornosti i bosanske nacionalne ideje učinjen je reduciranjem nacionalnog određenja na „muslimanstvo/Muslimanstvo“ tokom druge polovine 20. stoljeća.
4. U okolnostima agresije na nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu – kao najbrutalnijeg izraza krajnjeg cilja antibosanskih politika i ideologija – i uvjetima borbe za biološki opstanak, emotivna zbrka, nastala usljed „jugoslavenstva“ i potrebe za suzbijanjem redova, predodredila je bosansko političko rukovodstvo i intelektualnu zajednicu da u tom trenutku vrati narodu historijsko ime „Bošnjaci“ i prihvati realnost da se ono ograniči na „muslimanstvo“ odnosno etnokonfesionalno poimanje. To je, između ostalog, otvorilo vrata izgradnji bošnjačko-muslimanske etnokonfesionalne nacionalne ideologije koja ne može doprinijeti ideji cjelovite i demokratske države Bosne i Hercegovine, a može poslužiti antibosanskim politikama i ideologijama.
5. Imajući u vidu razmjere i oblike „debosnizacije“ Bosne i Hercegovine i njenih državljana od okončanja agresije do danas te zaključano i ograničeno poimanje pojma „bošnjaštva“ u kontekstu etnokonfesionalne pripadnosti, cijenimo da bosanskohercegovačka politika i intelektualna zajednica u 21. stoljeću treba poduzeti sve kako bi se oslobodila bilo kakve vjerske isključivosti te pristupiti afirmaciji i tumačenju pojma „bosanstvo“ koje će biti prihvatljivo za sve stanovnike Bosne i Hercegovine.
6. Strateški cilj svake demokratske države je izgradnja sveobuhvatne nacionalne ideologije i nacionalnog određenja zasnovanog na državljanstvu, koja znači jačanje prava pojedinca, ljudskih vrijednosti, suprotstavljanje bilo kakvoj upotrebi sile ili zamisli zasnovanih na isključivosti, strahu i mržnji. Trnovit je put do nacionalne države koja će objedniti ljude dobre volje i sljedbenike bosanske ideje i nacionalnog identiteta prirodno izgrađenog na osnovi vjerske pluralnosti i obuhvatnosti, prihvatljivog za vjernike, ateiste, agnostike i svako ljudsko biće. A takva bosanska ideja društva je danas prijeko potrebna ne samo Bosni i Hercegovini već i cijelom svijetu.
7. S obzirom na činjenicu da se mnogi politički centri u i izvan Bosne i Hercegovine, putem političkih programa, obrazovnog sistema i medija, trude do kraja „debosnizirati“ sada već „izgrađene“ Srbe i Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini, potrebno je upravo na tim poljima pronaći mehanizme koji će „bosanstvo“ učiniti pozitivnom emocijom i privlačnim za sve.
8. Bosanstvo treba izgrađivati, afirmirati, promovirati i „brendirati“ kao skup pozitivnih emocija izgrađenih u vječitoj borbi protiv ideologija zasnovanih na vjerskoj isključivosti i mržnji.
9. Bosanstvo je ideja svih ljudi koji u sebi gaje vrijednosti humanizma. To je slobodarska i inkluzivna ideja, ideja ravnopravnosti i humanizma koja objedinjuje univerzalne moralne vrijednosti proizašle iz vodećih vjerovanja, civilizacija i religija s kojima je bosanski čovjek došao u dodir.
10. Bosanstvo je multikonfesionalni nacionalni identitet za sve stanovnike Bosne i Hercegovine koji osjećaju pripadnost zemlji Bosni.
11. Bosanstvo nije ni antisrpsko ni antihrvatsko ni antibošnjačko. Svakom pojedincu dopušta da živi u skladu sa višestrukim identitetima.
12. Svi se u Bosni i Hercegovini moraju „pomaknuti“ od etnokonfesionalne nacionalne ideologije ka bosanskoj nacionalnoj ideji: Srbi ka Bosancima, Hrvati ka Bosancima, Bošnjaci ka Bosancima.
13. Bosanska politička filozofija pretpostavlja suštinsku reintegraciju zemlje.
14. Krajnji cilj je dugoročna sigurna Bosna, kao nacionalna država bosanskog naroda, ekonomski rast i život dostojan čovjeka.
15. Bošnjaštvo, pod tim pojmom treba očuvati i nastaviti afirmirati kao historijsku i etno-narodnu odrednicu, crpiti iz njega sve pozitivne vrijednosti koje su ga oblikovale kroz prošlost, spriječiti njegovu evoluciju i devijaciju u etnokonfesionalnu ideologiju po uzoru na srpsku i hrvatsku, jer bi to definitivno ugrozilo državu Bosnu i Hercegovinu, možda i više nego osvjedočene antibosanske politike i ideologije.