Alija Izetbegović je prvi predsjednik Predsjedništva nezavisne i suverene države Bosne i Hercegovine i spada u red najznačanijih ličnosti u bosanskohercegovačkom 20. stoljeću. Nalazi se na ljestvici simbola zalaganja za očuvanje državno-pravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine, otpora prema svakom obliku agresije na Bosnu i Hercegovinu i očuvanju tekovina višeetničke i višekulturne Bosne i Hercegovine. U tom smislu, stoji rame uz rame sa Ali-begom Firdusom, Mehmedom Spahom, Hamdijom Pozdercem, Brankom Mikulićem i Džemalom Bijedićem.
Osim toga, ime Alije Izetbegovića ostalo je upamćeno i kao borca za afirmaciju etničkog i nacionalnog identiteta bošnjačkog naroda te kao cijenjenog muslimanskog mislioca koji je ostavio važan spisateljski opus o islamu i muslimanima u svijetu koji je preveden na više svjetskih jezika.
Kao političar, Alija Izetbegović je 1990. godine osnovao Stranku demokratske akcije (SDA). To je, nakon urušavanja Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i širih geopolitičkih promjena, bio prirodni i historijski nastavak političkog organiziranja bošnjačko-muslimanskog naroda u toku 20. stoljeća. Naime, prva politička organizacija tog naroda osnovana je 1906. godine i zvala se Muslimanska narodna organizacija (MNO). Djelovala je do početka Prvog svjetskog rata. Druga politička organizacija, koja je bila svojvrsni nastavak prve, osnovana je 1919. godine pod nazivom Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO). Važna historijska konstanta u bošnjačko-muslimanskom političkom djelovanju predstavlja pluralnost i višestranačje. Kao što je to bio slučaj 1908. godine kada je osnovana i Muslimanska napredna stranka (MNN), te 1922. godine kada je osnovana Jugoslavenska muslimanska narodna organizacija (JMNO), to se ponovilo i 1990. godine kada je osnovana Muslimansko-bošnjačka organizacija (MBO) te 1996. godine Stranka za BiH (SBiH). Od tada do danas navedeno višestranačje je dodatno poraslo.
To historijsko iskustvo govori da je pamćenje o važnim historijskim ličnostima i simbolima državnosti Bosne i Hercegovine potrebno izdići, držati i razumijevati iznad stranačke percepcije posebno zbog činjenice da je u sva tri slučaja kroz 20. stoljeće, nakon smrti lidera, došlo do ozbiljne diskrepancije između njihovog lika, života i djela i stranaka koje su formirali i/li vodili (Alibeg Firdus 1910., Mehmed Spaho 1939., Alija Izetbegović 2003.).
Alija Izetbegović, kao i mnoge druge bosanskohercegovačke historijske ličnosti, pripada svim Bosancima i Hercegovcima, bez izuzetka, ali i svima onima koji poštuju i cijene njegovu ličnost i historijsko djelo.
S poštovanjem se prisjećamo velikana Bosne i Hercegovine, na njegov 93. rođendan (8.8.1925-8.8.2018.)