Piše: Armin Čelik
Prošlo je više od osam vijekova od kako je Kulin vladao Bosnom, a do danas je u narodu ostala poznata izreka “Od Kulina bana i dobrijeh dana”. Šta je to što je Kulina izdvajalo od većine drugih vladara, pa je u narodu ostao upamćen po dobru?
Neke od njegovih pouka se mogu primjeniti i danas, jer su još uvijek aktuelne. Bosna je i tada bila viševjerska zajednica a on je garantirao slobodu ispovijedanja vjere svima i čak primao one koji su okolni vladari zbog “hereze” protjerivali. Ovdje je bitno spomenuti da je pitanje vjere u tadašnjoj Bosni složeno i da je jedan od načina da se to prevaziđe bilo davanje svima prava da ispoljavaju vjeru onako kako je doživljavaju. Problem oko pitanja vjere javljao se samo onda kada su se uplitali susjedi i papa iz Rima (jedan od susjednih vladara je tužio Kulina papi za krivovjerje).
Dobro je poznavao vrijeme i okolnosti u kojima je vladao i uspijevao je da se odupre utjecajima “velikih sila” i da mudro otkloni opasnosti koje su prijetile njegovoj zemlji. Za njegova vremena Bosna je bila u vazalnim odnosima sa Ugarskom i Bizantom ovisno od trenutnog omjera snage te dvije tadašnje sile. Ono što je možda najznačajnije za njegovu vladavinu je da je to doba mira i prosperiteta Bosne.
Bavio se ekonomijom, i shvatio da samo otvaranjem Bosne prema svijetu može da profitira, tako je dozvolio dubrovačkim trgovcima da slobodno trguju sa Bosnom bez carina i nameta. To je imalo mnogostruke benefite za stanovništvo tadašnje Bosne, jer je ona bila bogata metalnim rudama, stokom, voskom (koji je tada bio jedan od značajnih artikala za trgovinu) itd. Za Kulina današnjim rječnikom možemo reći da je bio državnik, vizionar ispred svog vremena i da je njegov narod od toga imao veliku korist. Datum 29. august 1189. godine predstavlja krunu njegovog vladanja i pogleda na svijet. Na taj dan je napisana čuvena povelja kojom ban daje garancije dubrovačkim trgovcima za slobodnu trgovinu i na taj način jača Bosnu i čini je jako bogatom u naredna dva i pol vijeka. To je datum od kojeg bi mogla profitirati i savremena Bosna.
Prilikom svakog značajnijeg susreta na državnom nivou, političari i diplomate bi trebali uručiti repliku povelje Kulina-bana na poklon sagovornicima. Na taj način bi mogli upoznati svijet sa našom dugom tradicijom i tekovinama koje baštinimo već vijekovima. Pored svega navedenog, to je datum koji bi mogao i morao da bude priznat na državnom nivou u Bosni i Hercegovini, jer sa svojom historijskom težinom i paradigmom koju nosi jedini može u potpunosti zadovoljiti duh multietičnosti i prosperiteta koje je ova zemlja oduvijek imala u svome biću.
Na tekovine srednjovjekovlja i posebnosti Bosne u okvirima Osmanske države (jedna od rijetkih pokrajina u sklopu tog carstva koja je zadržala svoje ime i određene posebnosti koje su je razlikovale od drugih pokrajina), naslanja se i 25. novembar i ZAVNOBIH kada je Bosna povratila svoju samostalnost. Današnja Bosna se mora ugledati na ranije slavne stranice prošlosti, i tu pronaći motiv i snagu da ponovo bude jedna od uglednih država Evrope. Narod koji je to već jednom uradio u prošlosti treba ponovo da probudi taj duh u sebi.