U povodu treće godišnjice djelovanja pokreta „Nova Bosna“, razgovarali smo sa dr. Sedadom Bešlijom, liderom pokreta „Nova Bosna“, bosanskohercegovačkim historičarom-osmanistom, predavačem, prevodiocem, agilnim društvenim aktivistom, članom više udruženja, direktorom naučne ustanove…
Razgovarao: Kemal Gušić
Pitanje: Doktore Bešlija želim Vam dobar dan. Nakon širih razgovora, s manjom grupom intelektualaca krajem 2017. godine osnovali ste pokret Nova Bosna. Tada je definirano da je Nova Bosna društveno-politički pokret utemeljen na konzervativno-demokratskoj idejnoj polaznici, a za prioritet nije određeno djelovanje u klasičnom političko-stranačkom smislu s ciljem političke participacije u vlasti, već je naglasak stavljen na promjenu načina mišljenja, djelovanja i doživljaja države, društva i uloge pojedinca u njima. Šta je urađeno u prve tri godine od osnivanja i jeste li zadovoljni odzivom i tempom rada?
Dr. Sedad Bešlija: Kao što je javnost upoznata, pokret Nova Bosna je kao ideja nastala, s jedne strane, zbog nezadovoljstva ukupnim stanjem u državi i društvu te po našem mišljenju nedovoljnim učinkom ostalih aktera na društvenoj sceni koji su ponijeli odgovornost i obavezu kreiranja ambijenta i uslova za život dostojan čovjeka u Bosni i Hercegovini, a, s druge strane, kao vid djelovanja pojedinaca okupljenih oko ideje na popravljanju općeg stanja u Bosni i Hercegovini i šire. U početku smo kazali da se želimo umrežavati na putu istine i dobra, i da ćemo to činiti kroz djelovanje u nevladinom sektoru, dakle, kao udruženje građana, bez formiranja i registracije klasične političke stranke. Ali, to ne znači da se nećemo baviti ključnim politikama i političkim strategijama u interesu Bosne i Hercegovine. To nam niko ne može zabraniti! Kao osoba koja je preuzela obavezu i odgovornost rukovođenja pokretom, u protekle tri godine najviše sam radio, onoliko koliko mi je vrijeme dopuštalo od ostalih obaveza, na širenju ideje pokreta, umrežavanju i učlanjenju kvalitetnih pojedinaca i organiziranju određenih aktivnosti manjeg obima kako bi se održavala i razvijala ideja pokreta u javnosti. Mogu kazati da sam zadovoljan time da smo formalno registrovali pokret (kao Udruženje) i uradili nekoliko početnih aktivnosti. Uradili smo dva preliminarna strateška dokumenta koja su u daljoj razradi: Politička vizija Nove Bosne 2030. i Bosanski memorandum za XXI stoljeće (u pripremi je razrada Memoranduma na čemu radi tim stručnjaka i uskoro ćemo dobiti: Ideološki memorandum; Strateško komuniciranje, Strateško planiranje i Strateško institucionaliziranje Nove Bosne), zatim u pripremi je i brošura: Bosanski lideri kroz historiju – 12 lidera, nastojimo svake godine prigodnim programom obilježiti Dan državnosti i Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a otvorili smo i internet alate: www.novabosna.ba/FB page Pokret Nova Bosna/Viber community group.
Naravno, za dalji razvoj pokreta potrebno je učiniti mnogo više. Međutim, prije toga, upravo u aktuelnom trenutku, potrebno je konačno definirati dalji put razvoja, vrijednosti i principe na kojima počiva pokret, okvire za članstvo i rad za svakog člana u pokretu, ciljne grupe, te formalni status i djelokrug rada pokreta. Sve to i mnogo drugoga ovisit će o volji i interesu kvalitetnih pojedinaca i njihovom uključivanju u rad pokreta.
Pitanje: S obzirom na to da Vi u društvu djelujete u više formi i bavite se raznim kulturnim i naučnim aktivnostima, a imajući u vidu da ste boravili u Turskoj, poznajete turski jezik, te se stručno bavite historijom Osmanske države, ponekad se mogu pročitati i optužbe na Vaš račun u smislu da provodite neku „protursku politiku“, da ste „turkofil“, da je i pokret Nova Bosna „proturska“ organizacija i slično. Kako gledate na takve opservacije?
Dr. Sedad Bešlija: Da, radim i trudim se na raznim poljima i možete me vidjeti s različitim prefiksima u javnosti. To je moj način rada. Ne mogu da gledam javašluk i toliko neurađenog posla i površnosti u poslu kojem svjedočim svakodnevno. Vidim da to nekima smeta. Ne mogu im pomoći, nažalost. Kod nas je, inače, poznata narodna poslovica da dok jedan radi, deset ga gleda i komentira kako bi moglo drukčije. Ipak, kod mene je sve to jasno poredano i definirano. Ne miješam svoje javne uloge. Jedino mjesto na kojem sam profesionalno angažiran i gdje radim je Institut za historiju. Trenutno sam na čelu te najvažnije naučne historiografske ustanove u našoj državi, dakle, Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu. Tu čast su mi ukazale kolege iz Instituta. Posvećen sam, da zajedničkim radom, ostavimo iza sebe vrijedne tragove u oblasti historiografije. Masa je problema s kojima se suočavamo. Mnogo je nezavršenog posla. Ima i onih koji ne mogu da gledaju jednu mladu, voljnu i stručnu ekipu koja želi konačno napraviti važne naučne projekte koji do danas, iz raznoraznih razloga, nisu završeni. Pokušavaju nas na različite načine zaustaviti. No, mislim da će im to teško poći za rukom. Nadalje, osnovali smo dva važna udruženja, Centar za osmanističke studije i Balkanski centar za analizu i studije. U prvom su okupljeni naši ugledni historičari-osmanisti koji nastoje dati dodatni doprinos afirmaciji i populariziranju osmanistike, posebno u onim segmentima koje ne radimo u zvaničnim naučnim ustanovama, a u BALANS-u nastojimo izrađivati analize i studije, organizirati panele, seminare i konferencije, prevoditi publikacije i druge aktivnosti koje u prvom redu govore o tri naroda, Bošnjacima, Albancima i Turcima, što ne znači da smo zatvoreni i za ostale „balkanske“ teme u najširem smislu. Naravno, boravak u Turskoj za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, nakon preživljenog genocida u Prijedoru, te učenje turskog jezika, na neki način predodredilo je moj posao i karijeru koju imam. Valjda sudbina čovjeku nešto uzme da bi mu zauzvrat nešto i dala. Dakako, sve to, pa i činjenica da sam zahvalan Turskoj i turskom narodu na tome što su mi pružili utočište kao dječaku koji je bježao od četničke rulje, ne znači da sam „turkofil“, da sam „neoosmanista“ ili da provodim neku „tursku politiku“ tamo gdje se nađem i slične nebuloze. Mogu reći da sam posebno ponosan na činjenicu što mi je jedna velika organizacija kakva je IGMG omogućila da vodim omladinski sektor i radim s našom omladinom na polju obrazovanja i kulture u proteklih pet godina. Također, izuzetna mi je čast što sam kroz volonterski rad u H.O. Hasene imao priliku zadnjih godina posjetiti mnoga naša sela i gradove i vidjeti kako naši ljudi žive u ovom postdejtonskom sistemu. Dakle, pristupam profesionalno i odgovorno u svakom segmentu svoga djelovanja. Ako to neko ne razumije ili ne može da razluči stvari, nije moj problem. Mogu, ako hoćete i neskromno kazati, da, za ovih tri i po decenije života, imam i biografiju i bibliografiju transparentnu i čistu kao suza, što je, priznat ćete, značajan uspjeh u društvenoj kaljuži iskrivljenih vrijednosti u kojoj se valjamo. Naravno, potpuno sam svjestan da će uvijek biti onih koji to ne mogu baš „svariti“, pa reaguju svakako. Nastojim svoju energiju sačuvati od takvih. No, ponekad se, zaista, ne mogu načuditi stepenu frustracije, raznih trauma i šizofrenije kod nekih pojedinaca. Žao mi je u njihovo ime. Molim se Bogu za njih.
Pitanje: Stremite poboljšanju ukupnih prilika u Bosni i Hercegovini i razvoju naše države. Uskoro su i Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, predizborna kampanja je u toku. Kako gledate na aktuelnu političku situaciju, pojavu novih stranaka i prilično oštru polarizaciju između vladajućih stranaka i čini se ovaj put ozbiljno ujedinjenje opozicije i svih onih koji su nezadovljni aktuelnim stanjem?
Dr. Sedad Bešlija: Mislim da su pojava, ideja i djelovanje pokreta Nova Bosna dali određeni doprinos da se ovo naše uspavano društvo konačno malo trgne iz sna. Barem ja osjetim u zraku nešto drukčije vjetrove. Vidim mnogo mladih, poštenih i sposobnih na listama. Mnoge od njih lično poznajem. To je jako dobro. Znate, dvije decenije su razne strukture radile što su radile, evidentne su dubioze u javnom sektoru. Na koljenima su mnoga preduzeća. Mnogo ljudi u 21. stoljeću živi ispod razine života dostojnog čovjeka. Neko je u tišini i u instaliranom koruptivnom sistemu uništavao ovo društvo i državu. E, sada, sve se iznosi na vidjelo. Ne može se više niko sakriti iza svojih nedjela. Mislim da je to najveći pomak koji imamo zadnjih godina. Niko nije nedodirljiv. Kod nas se donedavno nije ni mogao dogoditi skandal, a da ne govorimo o tome da taj skandal kasnije utječe na izborne rezultate. Danas, čini mi se, nije više tako. Vidjećemo na ovim izborima kako će glasači reagovati. Bilo je i previše afera i skandala u proteklom periodu. Vidjećemo hoće li se to sve skupa odraziti i na izborne rezultate. Pa da i glasači i kandidati budu svjesni da će svako djelo ili nedjelo dobiti svoju pohvalu ili sankciju. Ako uspijemo postići taj nivo društvenih odnosa onda će preostati još jedan, a on je presudno važan. Riječ je, naravno, o konačnoj izgradnji pravne države. A epicentar su inspektorati, sudstvo i tužilaštva. Onog trenutka kada te institucije postanu u cjelosti nezavisne, lišene bilo kakvih koruptivnih odnosa, u punoj službi prava i pravde, zaštite institucija i prava pojedinca, tada ćemo proglasiti pravnu državu Bosnu i Hercegovinu. To će biti drugi referendum za nezavisnost. I uvjeren sam da će se Bosanci i Hercegovci iz Njemačke, Austrije, SAD-a početi vraćati u takvu svoju domovinu. Ova generacija ima važan zadatak u tom pogledu. Ja taj zadatak izjednačavam sa zadaćom generacije koja je u ratu oružjem branila državu od agresora. Ta dva procesa su usko povezana i uzročno-posljedična. Ako ne uspijemo u ovom drugom procesu izgradnje pravne države, u perspektivi, obezvrijedit će se i borba za bosansku državu od 1992. do 1995. godine. I dovest ćemo svi skupa opstanak države u pitanje. Još uvijek imam nadu i optimizam da se to neće desiti.
Pitanje: U kom pravcu će dalje djelovati pokret Nova Bosna? Na čemu se radi i šta u tom kontekstu očekujete?
Dr. Sedad Bešlija: Najprije, pokret Nova Bosna nikako ne može i ne smije biti društvo jednog ili nekoliko lica. Evo, ja sam, naprimjer, zbog trenutnih rukovodnih obaveza u Institutu, ovlastio kolegu Armina Čelika da operativno vodi pokret. Ako sav napor ostane na nekolicini ljudi, onda je korisnije da se ugasi. Pokret treba djelovati kadrovski i timski. Nova Bosna treba okupljati osobe sa širokim pogledima na život općenito, koji nisu opterećeni u glavama i nisu uskogrudni ljudi. Vrlo je važno da članovi Nova Bosne vjeru, politiku, društvo i život općenito razumijevaju sa svim nijansama i da nemaju isključiv pristup u tome. Da njegujemo jedan inkluzivan pristup prema drugome. Vjerujem da ćemo istrajati na ovim principima. U narednih pet godina, Novu Bosnu vidim i dalje kao pokret koji će okupljati ljude i timove, pripremati kvalitetne analize, bosanske politike i strategije, raditi na vlastitoj infrastrukturi. Mi smo nadstranačka i nadetnička, državotvorna platforma. U fokusu je, dakle, država Bosna i Hercegovina. Naš ideološki okvir mora sadržavati sljedeće postulate: Država Bosna i Hercegovina u savremenim međunarodno priznatim granicama ključni je interes svih njenih stanovnika; Afirmacija hiljadugodišnjeg državno-pravnog i historijskog kontinuiteta bosanske države, ideje, kulture i imena. Stvarati uslove za povratak na povijesno ime države – Bosna; Očuvanje vrijednosti koje su oblikovale bosansku državu kroz sve njene historijske epohe; Zalaganje za vrijednosti liberalne ekonomije, slobodnog tržišta i pravedne raspodjele resursa i dobara i Unaprijeđenje kvalitete rada i internacionalizacija javnih univerziteta, te osnivanje visokokvalitetnih privatnih tehničkih i prirodnjačkih univerziteta. Očekujem da ćemo u ovim okvirima napraviti iskorak u odnosu na sadašnje stanje u kojem živimo.